"Dečak koji plače" bio je na zidu skoro svake kuće u bivšoj Jugoslaviji, a malo ko zna da se iza svega krije horor priča
Umetnik Đovani Bragolin, 1950-ih godina, je stvorio seriju slika, od kojih je barem jedna krasila zidove skoro svake srpske kuće, a koje prikazuju mladu, uplakanu decu. Iz nekog razloga, masovno štampane reprodukcije ovih slika postale su neverovatno uspešne širom sveta — samo u Velikoj Britaniji prodato je više od 50.000 kopija.
Jedna slika, poznata kao "Dečak koji plače" (The Crying Boy), delovala je kao da je praćena tragedijom. Godine 1985, list "The Sun" objavio je članak pod naslovom "Plamteće prokletstvo dečaka koji plače". Članak je detaljno opisivao iskustvo Mej i Rona Hola, čija je kuća u Roteramu izgorela. Uzrok požara bila je friteza sa čipsom koja se pregrejala i planula, uništivši gotovo sve na prizemlju — osim kopije slike "Dečak koji plače". Holovi su tvrdili da nije friteza izazvala požar, već navodno sama slika.
Slučaj požara Holovih nije jedini
Obično bi takva tvrdnja bila objavljena kao usputna senzacionalna vest lista "The Sun", poznatog po tabloidnim pričama. Međutim, u ovom slučaju, jedan vatrogasac izjavio je da je bio na mestu čak 15 različitih požara u kućama gde je sve bilo uništeno — osim kopije slike "Dečak koji plače".
List "The Sun" je ubrzo počeo da objavljuje seriju članaka o ovom čudnom fenomenu. Tvrdili su da je kuća u Sari izgorela šest meseci nakon što je vlasnik kupio kopiju slike. Takođe, pica restoran u Norfolku je uništen u požaru, a ostala je samo kopija slike, kao i da je jedna žena sa Ostrva Vajt bezuspešno pokušala da spali svoju kopiju "Dečaka koji plače", nakon čega su je zadesile strašne nesreće.
Javno testirali sve
Stiv Pant, britanski pisac i komičar, istražio je kletvu koja prati sliku "Dečak koji plače" u svojoj radio emisiji. Iako je program komičnog sadržaja, Pant je veoma ozbiljno pristupio ovoj temi. On je rešio da testira ovu sliku. Testiranje je pokazalo da su otisci tretirani lakom koji sadrži sredstvo protiv požara, i da će biti prava propast ako se slika okači na zid. To rezultira da će slika pasti licem prema podu i na taj način će biti zaštićena.
Urbane legende
Bragolin je bio poznat po tome što je slikao decu iz siromašnih okolnosti, pa su se pojavile brojne teorije koje su pokušavale da objasne zašto je zapravo "Dečak koji plače" uklet. Neki su tvrdili da je dečak naslikan na slici poginuo u požaru, i da je njegov duh sada zarobljen unutar slike.
Šta god da je bila istina, u javnosti se rasplamsao strah u vezi sa slikom, i na Noć veštica 1985. godine, novine su sakupile stotine kopija slike i spalile ih.
(Kurir.rs/AllThatsInteresting)
Bonus video: U ovom srpskom selu leži cela istorija Balkana